Stvari koje ne bi smjeli raditi ako koristite SSD

SSD je nova generacija tvrdih disk uređaja, i za razliku od klasičnog HDD-a, novi uređaji su u potpunosti elektronički, bez pokretnih dijelova i potrebe za magnetnim zapisima.

Zbog razlika u konstrukciji, SSD u pozadini radi na drugačiji način nego HDD. Iako sistem oba diska vidi identično, barem ih tako predstavlja korisniku, u pozadini se ipak koriste neke nove tehnologije potrebne za najbolje performanse koje SSD može isporučiti.

Razlike između ove dvije tehnologije treba poznavati, ponajviše da bi se riješili nekih od prije stečenih navika.

Ne radite Disk Defragment

Fragmentirani podaci na HDD-u su usporavali računalo, i bilo je važno steći naviku da koristimo Windows alat Disk Defragment tool. Ako koristite SSD, defragment tvrdog diska nije preporučljivo raditi.

Disk Defragment Windows
Disk Defragment

Više je razloga za to, pa da spomenemo one glavne. Dakle, klasični tvrdi disk u kućištu ima pokretnu iglu i rotirajuće ploče. Da bi pristupili nekim podacima, mehanizam radi pokrete, a za svaki pokret trebamo određeno vrijeme. U slučaju da se neka datoteka nalazi na više pozicija (fragmenti datoteke), da bi se učitala u memoriju pokretni dijelovi rade više poteza što oduzima više vremena. Zbog toga smo prije radili defragment, da složimo podatke i dobijemo na brzini.

SSD ne koristi takav pristup (nema pokretnih dijelova) i nemamo potrebu raditi Disk Defragment.

Čak što više, defragment diska nije preporučljivo raditi ako se koristi SSD. Solid State Drive rasporedi podatke po čipu, ravnomjerno, da bi se smanjio efekt uništenja sektora unutra. Ako znamo da SSD ima vijek trajanja (broj pisanja/čitanja), onda je logično da ćemo izbjegavati sva dodatna preslagivanja (defragment) podataka po disku. Osim toga, direktnom komunikacijom putem električnih impulsa, međuspremnik diska može u trenutku pristupiti svakom sektoru, i velikom brzinom učitati cjelovitu datoteku od dijelova po sektorima.

Nemojte koristiti Wipe (brisanje slobodnih sektora)

Uz pretpostavku da koristite novije sustave, koji podržavaju TRIM, nemate potrebe raditi Wipe na disku. Windows 7, MacOS X 10.6.8, ili Linux distribucije mlađe od 3 godine imaju u sebi ugrađenu TRIM tehnologiju brisanja slobodnih sektora.

Kod mehaničkih diskova, jednom obrisani podaci nisu bili stvarno i obrisani sa površine diska. Konstrukcija je bila sljedeća: mjesto obrisanih podataka bilo je označeno kao prazno. Podaci su bili na disku, sve dok se preko njih nisu snimili neki novi podaci. Kada bi htjeli biti sigurni u brisanje podataka, koristili bi posebne aplikacije, koje na mjesto označenih sektora upisuju „0“ odnosno prazna polja. Takve aplikacije su bile korisne posebno u slučaju da se disk odlaže, i nije više za upotrebu, ali znamo da se na njemu nalaze osjetljivi podaci. Ako se ne koristi Wipe, takvi podaci su se mogli oporaviti uz pomoć aplikacija za oporavak podataka sa diska.

Novi sistemi koriste TRIM funkciju, što znači da se podaci sa SSD-a odmah obrišu, i nije moguće raditi oporavak jednom obrisanih podataka.

Ako koristite SSD, predlažemo da na njega instalirate neki od gore spomenutih sustava.

Koristite li Windows XP ili Windows Vista, koji ne podržavaju TRIM, vaš PC može raditi ali sa smanjenim performansama čitanja/pisanja SSD-a.

Nemojte napuniti SSD do kraja

Kada kupujete SSD, gledajte uzeti optimalnu veličinu prema vapim potrebama. SSD koji je gotovo pun, radi usporeno, što jednostavno možemo objasniti.

Kada imamo dovoljno slobodnog prostora na SSD-u, OS lako i brzo upisuje podatke po praznim blokovima.

U suprotnom, kada je slobodni prostor pri kraju, i kada se podaci upisuju u djelomično popunjene blokove, SSD mora svaki blok učitati u međuspremnik, u njemu upisati dodatne podatke, i sve zajedno opet snimiti u blok. Ovdje vidimo operacije koje zahtijevaju dodatno vrijeme.

Preporučeno je imati najmanje 25% slobodnog prostora na SSD-u, od njegovog ukupnog kapaciteta.

Ako možete, smanjite pisanje po SSD-u

Da bi produljili radni vijek SSD-a, razmislite kako da smanjite potrebu za pisanjem po njemu. Već smo spomenuli da SSD ima ograničen broj mogućih promjena stanja svakog bloka, i dobro je razmisliti kako izbjeći nepotrebno pisanje po disku.

Možda je malo zahtjevnije, ali u postavkama aplikacija pokušajte podesiti da se privremene datoteke, kao i log datoteke, spremaju na nekom drugom mjestu (klasičnom disku).

Gore spomenuti savjet je za malo iskusnije korisnike, i dobro je pripaziti kako se koristite preporučenim izmjenama.

Nemojte spremati velike datoteke koje rijetko koristite

SSD su obično manjeg kapaciteta, i mnogo su skuplji (po Gigabajtu) od HDD-a. Ipak, kupujemo ih jer smanjuju potrošnje električne energije, ne rade buku, i ono najvažnije daleko su brži od klasičnih disk uređaja.

Najbolje je SSD koristiti sa OS, instaliranje aplikacija i igrica. To su datoteke kojima redovno pristupamo i koje rade dok i mi radimo za računalom. Brzina pristupa je kod njih najvažnija, da bi dobili spomenute performanse.

SSD nije dobro koristiti za arhiviranje većih podataka, kojima rijetko pristupamo. Takve datoteke zauzimaju prostor. Najbolje bi bilo koristiti drugi HDD na kojem čuvamo takve arhive. Sve glazbene i video arhive spremite na klasični disk, bilo da je instaliran kao dodatni disk u računalu, ili koristite vanjski HDD.